Natječaj za Pleso
Natječaj za Pleso Zagrebačka zračna luka poziva svjetske arhitekte, projektante najpoznatijih aerodroma, na međunarodni arhitektonski natječaj za idejno rješenje nove zračne luke u Zagrebu. Najkasnije 2011. Zagreb će dobiti novu modernu zgradu zračne luke, dva i pol km sjeveroistočno od postojeće, a od nje će biti veća čak pet puta.


Sastavljen je popis na kojem su imena 20 svjetski poznatih arhitekata, a među njima su najpoznatiji Renzo Piano, autor aerodroma u Osaki, Norman Foster, projektant zračne luke u Pekingu, Santiago Calatrava, čiji potpis nosi aerodrom u Bilbau, Paul Andreu, autor pariške zračne luke Charles de Gaulle, te Richard Rogers, projektant Barajas Airporta u Madridu. Konzultant u pripremi tog natječaja je Norbert Koch, autor terminala 2 münchenskog aerodroma koji je, u tehničkom i estetskom smislu, najbolji u Europi.

U organizaciju toga najprestižnijeg natječaja u Hrvatskoj uključeno je i Udruženje arhitekata Hrvatske (UHA) te Društvo arhitekata Zagreb (DAZ). Dogovoreno je da će se javni, pozivni, međunarodni, anonimni arhitektonski natječaj za novu zračnu luku raspisati 5. svibnja. Trajat će do 1. kolovoza, a do 15. kolovoza arhitekti će predati makete. U prvoj polovici rujna deveteročlani žiri odabrat će pobjedničko rješenje. Natječaj se sastoji od dva dijela. Za koji tjedan UHA i DAZ raspisat će natječaj u Hrvatskoj na koji se mogu javiti domaći arhitekti. Nakon što naprave selekciju temeljem njihovih referenci, odabrat će tri do pet hrvatskih arhitekata koji će se plasirati u pozivni dio natječaja.

Natječaj za Pleso

Kako bi “svjetske face” privukli na natječaj u Hrvatskoj, jer oni su projektirali najveće aerodrome s golemim budžetima, a za novi zagrebački aerodrom rezervirano je 212 milijuna eura, planira se da predsjednik ocjenjivačkog žirija bude talijanski arhitekt Renzo Piano.Pristane li na tu funkciju, neće sudjelovati na natječaju kao projektant. Kako hrvatski arhitekti nisu imali izravnog iskustva u projektiranju aerodroma, a i zbog uobičajene procedure u svijetu, izrađen je test-projekt sa svim tehničkim detaljima nove zračne luke. Bude li novi aerodrom sagrađen prema projektu dobivenom kroz selekciju koji uključuje i renomirane svjetske arhitekte, Zagreb će postati prepoznatljiv po zračnoj luci. Samim time i naša će metropola turistima biti puno privlačnija destinacija. U 2007. godini ostvaren najveći broj putnika u povijesti Zračne luke Zagreb i tijekom godine bilježi rast prometa putnika u odnosu na prethodnu godini, na razini od preko 15%. Premašen je dosadašnji rekord iz 1979. godine kada je ostvaren promet od 1.917.000 putnika.

U kanadskom arhitektonskom studiju Scott Associates Architecture napravljena je studija s prvim skicama arhitektonskog rješenja futurističkog zdanja površine 65.600 četvornih metara. Napokon je posve sigurno da se aerodrom neće davati u koncesiju niti će se privatizirati. Budući da je već postignut dogovor s vojskom o ustupanju zemljišta na Plesu gdje se danas nalazi vojna baza i gdje će niknuti nova zgrada. Vrlo je izvjesno da će za prihvat putnika zgrada biti spremna i prije 2011., s obzirom na to da su za izvođenje građevinskih radova potrebne oko tri godine. Konačnoj odluci o gradnji prethodilo je nekoliko godina opsežnih priprema tijekom kojih je izgrađeno nekoliko studija na temelju kojih je odabran najbolji model financiranja i tehničkih rješenja novog terminala, koji će nakon dovršetka prve faze, najkasnije 2011., imati kapacitet za prihvat do 3,3 milijuna putnika godišnje, što je dvostruko više od aktualnog broja putnika zagrebačkog aerodroma. Prema kanadskoj studiji, brojku od 3,3 milijuna putnika godišnje ZLZ bi trebao dostići prije 2020. Projekt stoga omogućava daljnje nadogradnje kojima bi se osiguralo povećanje kapaciteta do čak 12,5 milijuna putnika, godišnje što bi trebalo zadovoljiti potrebe Zagreba barem do 2060. Za te nadogradnje po sistemu lego-kocaka već je osiguran prostor. Sadašnji vojni prostor prenamijenit će se u civilni i u budućem prostornom planu Grada Velike Gorice.

Natječaj za Pleso

Studija kanadske tvrtke Scott Associates Architecture i prve slike novog aerodroma trebale bi biti podloga za natječaj koji će biti raspisan za odabir konačnog arhitektonskog rješenja. Kanadska je tvrtka, koja je osmislila rješenja za velik broj aerodroma širom svijeta, projekte napravila posve besplatno jer je riječ o suradnji s kanadskom vladom koja na taj način financira promociju svoga gospodarstva u svijetu. U Hrvatskoj je Scott iz Toronta dosad bio angažiran na projektiranju zadarskog aerodroma. Autor slika poznati je kanadski dizajner Ted Nasmith koji se proslavio animacijama i vizualnim rješenjima za filmove "Gospodar prstenova".

Novi putnički terminal imati će središnju halu i dva krila, iz kojih će putnike do zrakoplova voditi 11 aviomostova, što je rješenje koje primjenjuje većina modernih aerodroma. Imat će dvije nadzemne etaže, gornju za odlazni i donju za dolazni promet, čime će biti vrlo pregledan i jednostavan za snalaženje. U središnjem dijelu zgrade i u aneksima bit će, uz čekaonice, i sve potrebne aerodromske službe, i dovoljno prostora za brojne dućane, restorane, kafiće, frizerske salone, putničke agencije, apoteke, banke, mjenjačnice i sve ostale prateće sadržaje bez kojih se suvremena zračna luka teško može zamisliti, poput luksuznih salona za putnike business-klase. Konačan broj trgovačkih i ugostiteljskih objekata znat će se kad zgrada bude gotova, no sigurno je da će se iza staklene fasade nalaziti baš sve što putnicima nude veliki europski aerodromi. U sklopu terminala nalazit će se velika garaža u kojoj će putnici moći ostaviti svoje automobile. U manjoj zgradi koja je predviđena ispred putničkog terminala uz garažu bit će i hotel koji će hodnicima biti izravno povezan s aerodromskom zgradom. Planira se da će hotel i garaža biti otvoreni istodobno kad i novi terminal. Novi će se aerodrom, najavljuje direktor, koristiti postojećom pistom, dugom 3252 i širokom 45 metara, koja je u dobrom stanju i ima najmoderniju opremu za slijetanje i polijetanje.

Natječaj za Pleso

Njemačka konzultantska tvrtka Roland Berger napravila je, na temelju cjelokupnog uvida u poslovanje ZLZ-a, studiju kojom je razradila nekoliko modela financiranja i projekciju poslovanja do 2030. Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka prošlog su ljeta prezentirana dva modela - davanje zračne luke u koncesiju te pronalaženje strateškog partnera koji bi izgradio novi terminal i postao suvlasnik aerodroma.

Prošle godine ZLZ je ostvario kumulativno 312 milijuna kuna prihoda i oko 19 milijuna kumulativne dobiti nakon oporezivanja. To su vrlo dobri poslovni rezultati, a u ovoj i idućim godinama planiraju dodatno povećanje broja putnika od 10-ak posto godišnje, što je dvostruko više od europskog prosjeka. U prva dva zimska mjeseca ove godine putnika je bilo 10 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, što je porast koji je nadmašio sva očekivanja. U Zagreb slijeću zrakoplovi većine važnijih europskih aviokompanija, a uskoro bi mogao dobiti još nekoliko izravnih linija, primjerice letove za Portugal. S kompanijom Emirates iz Ujedinjenih Arapskih Emirata intenzivno se pregovara oko uspostave linije Zagreb-Dubai". Unatoč brojnim ograničenjima koja nam nameće rad u staroj zgradi, ZLZ je jedna od najefikasnijih europskih zračnih luka koja je kašnjenja zrakoplova uspjela svesti na minimum. Naime, tijekom cijele prošle godine trajalo je postupno prebacivanje zagrebačke Kontrole leta na novi radarski sustav, što je, potvrđuju to i podaci vodećih europskih organizacija za civilni zračni promet, uzrokovalo znatna kašnjenja aviona koji su na svojim rutama prelijetali Hrvatsku.

Natječaj za Pleso

Da bi nova zgrada dobila svoj puni smisao i da bi se osiguralo dovoljno prihoda za poslovanje i otplatu kredita, važno je privući u Zagreb što više putnika i aviokompanija. Zagrebački aerodrom, napominje Boško Matković, realno može očekivati dolazak sve većeg broja niskotarifnih kompanija, ali i ostalih prijevoznika. Procvatu zračnog prometa pridonijet će, prema njegovu mišljenju, i skora liberalizacija sustava letenja koja će svim europskim kompanijama omogućiti letenje u Hrvatsku bez ograničenja koja trenutno nameću bilateralni međudržavni ugovori. Zbog vrlo ograničenih kapaciteta i skučenosti zagrebački aerodrom danas samo 15 posto svojih prihoda ostvaruje od neprometnih, odnosno servisnih, djelatnosti kao što su trgovina, ugostiteljstvo, parkiranje i marketing. U novoj zgradi bi se taj udio mogao povećati na oko 30 posto kao što je slučaj u većini modernih europskih aerodroma. Također se ističe stalni porast prihoda od marketinga, jer jake kompanije u Hrvatskoj sve više uviđaju prednosti reklamiranja na zračnoj luci.
 
WebGradilište

Pretraga oglasa

Najnovije vijesti

Kowloon Walled City, Hong Kong

News image

Kowloon Walled City nastao je u 19. stoljeću kao vojna utvrda koja se uspješno opirala britanskoj kolonizaciji. Kina i Velika Britanija zaboravile su ga nakon drugog svjetskog rata kada kreće...

Najnovije

Više...

Još vijesti iz: Najnovije, Stručni članci, Interijeri

Anketa

Nosim kacigu na gradilištu:
 

Popularni oglasi